Božićne tradicije u svijetu i zašto darujemo poklone

Kao što vjerojatno znate, Božić je kršćanski blagdan koji slavimo 24. i 25. prosinca. U odjeljku Božić diljem svijeta možete pročitati zanimljivosti o Božiću u nekim zemljama. No najprije pogledajmo kako je Božić nastao i zašto jedni drugima darujemo poklone.

Božić je kršćanski blagdan kojim se slavi dan kada je u Betlehemu rođen sin Marije i sv. Josipa, Isus Krist (na području današnje Palestine). Nazivaju ga propovjednikom, najvažnijim prorokom, Mesijom Židova, Spasiteljem čovječanstva ili Sinom Božjim, a razapet je oko 30. godine poslije Krista u Jeruzalemu, gdje je i pokopan.

U Europi možemo pronaći male jaslice izrađene od raznih materijala (papira, drva, medenjaka) koje prikazuju ovo mistično rođenje, kada Marija i Josip na putu nisu mogli pronaći mjesto za spavanje pa su se sklonili u štalu. Nakon rođenja novorođenče je položeno u jasle sa slamom jer za njega drugdje nije bilo mjesta. Hodočasnici su zatim došli Mariji, Josipu, Isusu Kristu i sveprisutnim životinjama, jer iznad njih sjaji betlehemska zvijezda.

Ključ je vjerojatno nastavak betlehemske priče, koja kaže da su i siromašni i bogati hodočasnici dolazili u Betlehem kako bi donijeli kruh, krzna, novac itd. malom Isusu . A došla su i tri kralja, mudraci s Istoka, koji su donijeli zlato, tamjan i smirnu. 

Dokazi da su ljudi jedni drugima darivali poklone za Božić potječu iz Europe 16. stoljeća, no sve do 19. stoljeća darove su dobivala samo djeca. Dobivala su odjeću, igračke i druge stvari. Žene su dobivale razne tkanine, pribor za šivanje i kućanske predmete. Muškarcima su se darivale lule, kutijice za burmut, naramenice i papuče. U najsiromašnijim obiteljima djeca su dobivala barem jabuku ili orahe. Poljoprivrednici bi pomoćnike darivali novom odjećom, hranom ili novcem, a mali darovi davali su se i nomadima i prosjacima.

U SAD-u je Božić postao državni blagdan 1870. godine, a prvih nekoliko stotina godina nakon smrti Isusa Krista njegov se rođendan nije slavio. Najvažniji kršćanski blagdan bio je Dan Sveta tri kralja / Bogojavljenje. Stav Amerikanaca prema Božiću jako se promijenio u 19. stoljeću zahvaljujući Washingtonu Irvingu, koji je napisao izmišljenu priču "Old Christmas" o tome kako se Božić izvorno slavio u Engleskoj prije širenja puritanaca . Katolički doseljenici donijeli su i običaj držanja malih jaslica u svojim domovima.

📚 Savjet:  Hladne i duge večeri? Kupite knjigu Old Christmas na Amazonu

Na Badnjak, 24. prosinca, članovi obitelji posjećuju jedni druge i daju se samo mali darovi — oni veliki stižu tek 6. siječnja s vješticom Befanom. Glavni je događaj ovdje godišnji Papin blagoslov Urbi et orbi, koji se održava 25. prosinca . Nakon toga slijedi bogata večera na kojoj se poslužuju puretina, janjetina ili piletina, kao i panettone — slatki kruh.

Djeca od 12. do 24. prosinca svakoga dana dobivaju poklone od božićnih vilenjaka u cipele postavljene iza prozora. Svatko dobije barem jedan novi odjevni predmet, jer će ga inače, prema lokalnoj tradiciji, pojesti božićna mačka.

Kitite li božićno drvce nacionalnim zastavama? Norvežani to rade. Osim toga, na Badnjak se pažljivo skrivaju sve božićne metle, jer legenda kaže da vještice ulaze u kuće i traže metle na kojima će letjeti. Norvežani imaju i posebno jako i vrlo slatko božićno pivo. Što Norvežani jedu za večeru na Badnjak? Vjerojatno ribbe — ukiseljenu slaninu s kiselim kupusom, krumpirom i božićnom kobasicom, ili janjeća rebarca (pinnekjøtt) pirjana na brezovim grančicama.

Kao pravoslavna zemlja, Rusija Božić slavi tek 6. siječnja. Djed Mraz donosi poklone sljedećeg dana i stavlja ih pod jolku (božićno drvce). Prije Božića pravoslavni kršćani poste četrdeset dana, tijekom kojih se mole i meditiraju. U tom razdoblju ne jedu meso, mlijeko, jaja ni sir te ne piju alkohol. Tradicionalno, post završava božićnim jelom od pšenice, meda, suhog voća, maka i orašastih plodova koje se zove kutja. Svatko smije jesti tek navečer nakon službe. Danas se najčešće poslužuju pečena punjena svinjska glava, pečena svinjetina ili teletina, guska s jabukama, zec u vrhnju ili razna divljač. Posebni su vareniki – jastučići od dizanog tijesta punjeni krumpirom, gljivama ili kupusom.

Simbol Božića je koza s crvenom vrpcom oko vrata. Starac Jultomen ide od kuće do kuće s darovima, u pratnji vilenjaka i patuljaka. Poslužuju se kruh sa šafranom i božićni kolači s džemom, a večera je u obliku švedskog stola s kojeg svatko uzima što voli — ali kaša od krumpira mora biti na stolu. Danas se često pojavljuje i lutfisk (namakana riba želatinozne konzistencije). Jedan tanjur kaše uvijek se ostavlja ispred kuće za božićnog vilenjaka. Uz hranu se pije tamno pivo ili švedsko kuhano vino.

Badnja večer (Noche Buena) slavi se u krugu obitelji. Kuće su ukrašene borovim grančicama, svijećama i jaslicama. Peku se tradicionalni kolači Sveta tri kralja (okrugli kolači ukrašeni voćem i orašastim plodovima), u koje se skrivaju mala iznenađenja. Svečana večera sastoji se od purice ili kopuna s nadjevom, koji se razlikuje ovisno o regiji — u Galiciji je od kestena, u Asturiji od jabuka, a u Kataloniji od suhih šljiva. Uz jela se pije slatko crno vino. U Španjolskoj se darovi daju na blagdan Sveta tri kralja, a blagdani traju do 7. siječnja.

 Ako za Božić tražite egzotično meso, otiđite u Argentinu, gdje se za božićnu večeru poslužuju pečeni paunovi. Osim toga, večera se često održava na otvorenom jer ondje u to vrijeme završava ljeto.

Mislite li da su lažni pauci samo za Noć vještica? Kakva zabluda ... u Ukrajini pauke i paučinu smatraju božićnim znakom. Vjeruje se da paučina donosi sreću. Tipično jelo su "lokše" (palačinke od krumpira). Jednu obično otac obitelji baci na strop – komadi tijesta koji se zalijepe prizivaju sreću za obitelj. Za božićnu večeru poslužuju se boršč, peciva pampuške i riba. Tradicionalni desert je kutja, koja se priprema od maka, pšenice, orašastih plodova, kandiranog voća i meda. Osim toga, Božić se ovdje slavi tek 7. siječnja.

Ako lokalno stanovništvo želi božićnu večeru jesti na tradicionalan način, ne koriste stol, nego jedu na podu. Na pod prostru slamu, a zatim je prekriju svečanim stolnjakom (to je podsjetnik na Isusa, koji je rođen u sijenu).

Znate li seriju Mr. Bean? Pogledajte ovaj božićni video! Omiljeno englesko jelo je golema pečena purica s nadjevom od oraha. Na kraju ove zasitne večere dolazi vrijeme za engleski puding, koji cijela obitelj priprema tijekom Adventa i u koji se skrivaju novčići (što donosi sreću). Darove noću donosi Father Christmas, a otvaraju se tek ujutro 25. prosinca.

🎬 Savjet: Pogledajte ovu božićnu epizodu Mr. Beana na YouTubeu

Lokalno stanovništvo svakog jutra od 16. prosinca do Badnjaka 24. prosinca ide u crkvu. Ali kako? Na koturaljkama! Proslave prate vatrometi, a umjesto božićnih pjesama svira se glazba gaita. Jaslice i božićna drvca ovdje su također popularni. Tradicionalno jelo su Halacas – mješavina govedine, piletine i svinjetine kojoj se dodaju kapari, grožđice i masline, a sve se kuha na pari u kukuruznom lišću. Sv. Nikola ili mali Isus ovdje donose poklone.

Na Filipinima je jedina tradicionalna hrana ljepljiva riža, koja simbolizira obiteljsko zajedništvo. Svatko joj zatim dodaje što voli. Prve božićne mise ovdje počinju 16. prosinca, uz sjaj svijeća i lampiona. Tipično jelo danas je adobo — svinjetina s krumpirom, kao i pansit — rezanci s mrkvom, kupusom i svinjetinom. Riža zamotana u listove banane poslužuje se kao desert.

Na Havajima biste za Božić trebali kupiti akvarij s ribom okidač-klaun (ali nismo uspjeli saznati što s ribom rade nakon Božića). Djed Božićnjak ovdje dolazi s poklonima u brodu. Ne postoji tradicionalno havajsko božićno jelo. Ovdje rado idu na piknik jer mogu peći Kaluu – pečeno prase.

Ni Santa Claus ni Djed Božićnjak, nego Père Noël (Otac Božić) ovdje donosi darove u očišćene cipele pripremljene ispred kamina. Djeca imaju adventske kalendare u kojima su skriveni slatkiši, ali i dijelovi Evanđelja. Na stolu se nalaze kamenice, bijele kobasice, puževi, riblja juha i božićna purica s nadjevom od kestena ili pastom od tartufa. Popularan desert je la bûche de Noël — kolač u obliku cjepanice. Badnja večer završava ponoćkom. Potom je 25. prosinca dan dobrih djela: Francuzi daju hranu beskućnicima, siročadi i siromašnima.

Badnjak je obilježen postom, a zatim se navečer poslužuje dvanaest sljedova (koji predstavljaju broj mjeseci) i postavlja se jedan dodatni tanjur za neočekivanog gosta. Kuhaju se boršč, juha od kupusa ili riblja juha te riba (haringa, jesetra, šaran); poslužuju se kruh i svete oblatne, kao i piroge s kupusom i čvarcima, zatim jela s makom (peciva s makom i grožđicama koja se umaču u zaslađeno mlijeko), prosena kaša i druga jela.

Najveće darove donosi sv. Nikola 6. prosinca, a na Badnjak se daju samo mali darovi. Božić je ovdje također radni dan. Na Božji blagdan za doručak se poslužuje cougna — slatko pecivo čiji oblik podsjeća na lik djeteta i simbolizira novorođenog Isusa. Cougna se može kupiti s čokoladom, grožđicama, narančinom koricom ili bez dodataka. Večera počinje aperitivom. Kao predjelo poslužuju se plodovi mora. Glavno jelo je purica, a na kraju dolazi torta s kremom ili rolada s pjenom koja nalikuje cjepanici.

🎁 Još uvijek tražite božićne darove?

Možete isprobati naše proizvode i izraditi darove od vlastitih fotografija!

• Fotografije raznih veličina i oblika + fotografije u polaroid stilu
• Kvadratni ili okrugli fotomagneti s vašom fotografijom
• Fotoknjige s tvrdim ili mekim koricama za čuvanje najvažnijih uspomena
• Foto slike / zidne dekoracije koje će vašu dnevnu sobu pretvoriti u galeriju
• Prekrasni kalendari s vašim fotografijama i drvenim stalkom